Punktovi

Bolnica Rebro

Manji broj ranjenih vojnika koji su pripadali različitim jedinicama osovinskih vojski, dočekala je kraj rata u zagrebačkim bolnicama. Jedna od tih bolnica bilo je i Rebro kojim je za vrijeme rata upravljao Šime Cvitanović, bliski suradnik Ante Pavelića. Sudbina ranjenika zatečenih u bolnici Rebro nije do kraja rasvijetljena, a pojedina svjedočanstva upućuju na to da je među ranjenicima bilo onih koji su likvidirani.

Dio ranjenih i bolesnih njemačkih vojnika, pripadnika oružanih snaga NDH te drugih kvislinških vojski (Čerkezi i drugi) u posljednjim se danima rata povukao prema austrijskoj granici zajedno s većinom vojske NDH i Nijemaca (dijelom i sanitetskim vlakom). Dio ih se sklonio (sakrio) na druga mjesta u gradu. O tome svjedoče i nedvojbeno autentični zapisi o otpuštanjima iz bolnice 5., 6. i 7. svibnja Čini se da je iz bolnice sestara milosrdnica baš 7. svibnja, dakle prije ulaska jedinica JA u Zagreb, odvedeno između 220 i 240 pacijenata, a iz Zakladne bolnice (danas Bolnica sv. Duh) 6. i 7. svibnja otprilike 280. Dakle, nema sumnje da su ustaše iz zagrebačkih bolnica izvukle veliku većinu svojih ranjenika i bolesnika; tek je manji dio teško ranjenih ili bolesnih, koji nisu mogli biti transportirani, dočekao jedinice JA. [...] [N]ema sumnje da su organi nove vlasti izveli iz zagrebačkih bolnica izvjestan broj njemačkih, ustaških i domobranskih ranjenika i bolesnika, koje njihove jedinice prilikom povlačenja iz Zagreba nisu stigle ili nisu htjele povesti sa sobom. Po svemu sudeći su likvidirani, odnosno otpremljeni do jame Jazovka na Žumberku i drugih, i u njih bačeni. No, u Bolnici sestara milosrdnica toga nije bilo ili je bilo ili je bilo u mnogo manjoj mjeri [...] Iz Zakladne bolnice 14. svibnja odvedeno je 70 muškaraca, dijelom Nijemaca, ali dijelom i nenjemačkog podrijetla. Čini se da se radilo o članovima njemačkih formacija koje su se povlačile zajedno s Nijemcima s područja Sjeverne Afrike ili Sovjetskog Saveza. Tako pronalazimo po jednog Tunižanina, Palestinca, četiri Alžirca, šest Marokanaca te po jednog Rusa, Čeha, Poljaka. Za razliku od drugih otpusta, prilikom kojih se navodi točno u koju je bolnicu pacijent upućen, u svim ovim slučajevima dopisano je 'premješten/upućen u drugu bolnicu'. Zapravo i nema dvojbe da je 'premještanje' eufemizam kojim se želi prikriti prava istina - da su ovi pacijenti likvidirani. Naime, isti je dan zabilježeno da je, naprimjer, pacijent 2893 premješten na Rebro, a neki drugi u neke druge bolnice (Vrapče, itd.), što je uredno i registrirano."

Ivo Goldstein, Zagreb: 1941–1945. (Zagreb: Novi Liber, 2011.) 365.

Podijeli

Slojevi

Narodna pravda

Bolnica Rebro

Podijeli

Slojevi

Narodna pravda